Trenutno vreme - 20.11.2019 u 07h
Umerena kiša
Pravac vetra: SE
Brzina vetra: 6 m/s
Vlažnost: 100 %
Temperatura: 5 °C
Visina snega: ~
Pritisak: 825.4 hPa

Izvor: RHMZ Srbije
26.09.2014

Zabava je na vrhu!!!

zabavanavrhuZabava je na vrhu!!!: Dok hiljade turista uživaju na Kopaoniku i Zlatiboru, olimpijske planine u BiH bez sadržaja i ponude.

Hiljade domaćih i stranih turista ovo ljeto posjetile su planine u Srbiji, tačnije Kopaonik i Zlatibor, ostvarile na stotine noćenja i hiljade vožnji – brojnih atrakcija (tubing, zipline, bob na šinama…), pokazavši kako ovo godišnje doba može da znači daleko više od posjete morskoj obali.

S druge strane, nekoliko bosanskohercegovačkih planina nose epitet „olimpijske“, čist zrak i historijski fakti prate ih u svim mogućim pričama, no ozbiljnijih ponuda za ljetni turizam na njima nema. Pokoje uređene staze za šetnju ili vožnju bicikla, posjete starim selima, vrhunac su ponude na ovim mjestima.

Turistička organizacija Bosne i Hercegovinekaže da je zabilježen porast interesa turista za ljetnim turizmom na planinama, ali i priznaju da manjka sadržaja.

Javno poduzeće ZOI ’84, koje kontrolira većinu „žica“ i sadržaja na Bjelašnici i Igmanu, trenutno se nalazi u štrajku jer uposlenici nekoliko mjeseci nisu dobili platu.

Ranije ove godine su također štrajkovali, kada su „sahranili“ Vučka, maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu.

Nema nevinih za ZOI ’84

Kako ističe bivši direktor ove kompanije Džemal Bisić, neki od problema rada ZOI-ja ’84 jesu uplitanje politike u rad firme, te masovno upošljavanje.

„Bio sam direktor od 2002. do 2007. godine i tada je situacija bila drugačija, ali se previše politike umiješalo i sve je krenulo nizbrdo. Hiljadu je razloga i krivaca za ovakvo stanje. Podnio sam ostavku jer nisam mogao da ljudima obezbijedim plate. Najpribližnije objašnjenju može se reći da u ovoj cijeloj priči nema nevinih, krenuvši od politike, zvaničnika, preko resornih ministarstava, pa do personalnog nivoa“, kaže Bisić koji je tri decenije radio u ZOI-ju. Dodaje kako je razvoj planina i turizma u drugom planu.

„ZOI sa svojim kapacitetima ne može ni po kojem osnovu učestvovati u finansiranju. Previše se ljudi zaposlilo, previše se poslova uradilo na način koji nije najtransparentniji i to je dovelo firmu u jako teško stanje. Nisam siguran na šta će izaći, nisam optimista da se na ovaj način može sačuvati firma.“

Takva je situacija sa kompanijom koja je nadležna za sadržaje na „olimpijskim ljepoticama“, kako se još nazivaju planine oko Sarajeva – Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević.

Bilježi se napredak

Iz Turističke organizacije Bosne i Hercegovine ne dijele pesimizam Bisića, tvrdeći kako situacija, ipak, nije loša, te da je zabilježen napredak.

„Prema informacijama nekoliko receptivnih agencija i vodiča, potražnja za ljetnim turizmom na bh. planinama je porasla i bilježi se sve više upita turista za ovim turističkim proizvodom. Naročito se ističu posjete Lukomiru (sve je veći broj agencija kao i udruženja građana koji nude ugovoreni prijevoz ili planinarenje do Lukomira iz Umoljana)“, navode iz ovog udruženja.

Pored posjete Lukomiru, selu na Bjelašnici gdje je kao da je vrijeme stalo, u porastu je i planinski biciklizam.

„Vidljivost ovog proizvoda, odnosno destinacije je znatno povećana i proglašenjem za jednu od top destinacija za avanturistički turizam od strane National Geographic Travelera“, kažu.

Kada je riječ o Trebeviću, brojni strani turisti su zainteresirani za posjetu bob-stazi na ovoj planini, a turisti se raspituju i šta je sa nekad popularnom žičarom, kojom se moglo za kratko vrijeme, uz prelijep panoramski pogled, stići iz starog dijela grada na vrh planine.

Iz Udruženja napominju da je također problem i nepovezanost dvije planinske ljepotice – Jahorine i Bjelašnice, koje su ujedno i najpopularnije destinacije Sarajlija u vrijeme vikenda.

Ako već javni sektor nije uradio i ne radi ni sada dovoljno na promociji planinskog turizma, onda se može najviše nade polagati u privatni sektor.

U zadnje vrijeme poboljšali su se smještajni kapaciteti na planinama, a privatnici u čijoj se ponudi nalaze, rade na reklamiranju svog posla.

Poboljšana usluga, modernije varijante uz pristojan smjštaj, rezultirali su većim brojem noćenja u prirodi, naročito vikendima.

Srbija: Razvoj iz godine u godinu

Primjer uspješnog rada na planinama ljudi iz BiH ne trebaju daleko tražiti, dovoljno je pogledati kako se to radi u susjednoj Srbiji. Kopaonik i Zlatibor imaju visok renome kada je riječ o zimskom turizmu, no i ljetni dobija na zamahu.

„Letnja sezona se na srpskim planinama razvija iz godine u godinu. Izgradnjom brojnih sportskih i adrenalinskih sadržaja, Kopaonik i Tornik na Zlatiboru sada, pored veoma uspešnih zimskih sezona, rade punom parom i tokom leta. Ideja Skijališta Srbije je upravo ta, da planine tokom cele godine rade, da privlače turiste i da se na taj način podstakne privreda zemlje“, kazala je za Al Jazeeru Ana Jovanović, viši saradnik za odnose sa javnošću Skijališta Srbije.

„Aktivan odmor koji nudimo u planinskim centrima predstavlja zajedničku aktivnost cele porodice. Sadržaji poput planinskog biciklizma, pešačkih tura, panoramske vožnje žičarom su idealna vrsta rekreacije i odlično provedeno vreme na planinskom vazduhu.“

Kopaonik i Tornik na Zlatiboru, osim klasičnih, nude i drugačije vidove zabave poput boba na šinama, zip-linea (‘prelet’, uz pomoć sajle, sa jedne strane na drugu) i tubing staze (spuštanje na velikim gumama niz specijalnu podlogu), mini-golf terena i multifunkcionalnih terena za mnoge sportove.

Jovanović navodi kako su Skijališta Srbije u proteklom periodu mnogo toga uradila kako bi ljetni turizam zaživio na planinama.

„Skijališta Srbije aktivno rade na unapređenju turističke ponude srpskih planina, pa je tako za dve godine izgrađeno oko 30 kilometara biciklističkih ruta na Kopaoniku i Torniku. Bob na šinama, zip lajn i tjubing staza su sadržaji koji mogu da se koriste tokom cele godine i privlače veliku pažnju gostiju. Od ove sezone na Kopaoniku napravljena je posebna staza, dužine 1,5 kilometara za vožnju specijalnih planinskih vozila – mountain cartova“, kazala je te dodala kako je ovo „samo početak razvoja letnjeg turizma na planinama“.

Cifre govore

Da se dobro radi na Kopaoniku i Zlatiboru pokazuju cifre od preko 20.000 vožnji, a treba imati u vidu da je ovo tek druga godina rada ski-centara tokom ljeta.

„Ove godine interesovanje za Kopaonik je znatno veće, a to pokazuje i broj vožnji tokom jednog dana. Više od 1.500 vožnji na sadržajima Skijališta Srbije zabeleženo je u toku samo jednog dana na Kopaoniku. Bob na šinama, koji je pre dve nedelje pušten na Torniku, izazvao je veliko interesovanje turista. Sezona u ova dva centra još uvek traje i očekujemo da ćemo premašiti prošlogodišnju cifru“, govori Jovanović.

Skijališta Srbije imaju velike planove jer, kako kažu, „do sada je u svesti srpskog turiste, kada se pomene leto, bilo isključivo more, a sada se situacija polako menja“.

„Ideja nam je da planine u Srbiji budu zanimljivije i privlačnije od drugih turističkih destinacija, uz brojne mogućnosti i aktivnosti. Ono što mi nudimo jeste aktivan odmor na višoj nadmorskoj visini, uz prijatne temperature i zanimljive sadržaje“, zaključuje Jovanović.

PRIPREME ZA ZIMSKU SEZONU

Dok je ljetna sezona u toku, traje i realizacija projekata vezanih za zimski turizam.

„U toku je realizacija dva velika projekta. Trenutno se na Kopaoniku grade dve šestosedne žičare na lokacijama Krčmar i Gvozdac. Ovo su, prema rečima skijaša i bordera, dve najatraktivnije staze na planini, pa će ih ove sezone dočekati dve žičare, modeli poslednje generacije, sa haubama i grejačima na sedištima. Pored toga, radimo i produženje staze Gvozdac, a radi se i proširenje još tri najfrekventnijih staza na skijalištu“, kaže Jovanović iz Skijališta Srbije.

Komentari

comments powered by Disqus